Cilj ovog foruma je okupljanje što većeg broja magijskih iskustava i podataka o paganizmu na jednom mjestu, te stvaranje jedinstvene zajednice.
 
HomeHome  Kako koristiti ovaj Forum?Kako koristiti ovaj Forum?  TražiTraži  RegistracijaRegistracija  LoginLogin  
Novi članovi, dobrodošli. Blessed be.

Share | 
 

 Vjesticije kolo godine

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Go down 
AutorPoruka
Mist
Admin


Broj komentara : 332
Join date : 2008-08-14
Age : 24
Mjesto : Sarajevo

KomentarNaslov komentara: Vjesticije kolo godine   Thu Aug 14, 2008 3:24 pm




Yule 31.Decembar

Yule varira između 20-23 decembra u zavisnosti od datuma na koji pada kratkodnevnica astronomski. Najduža noć u godini, trenutak od kojeg dan postaje sve duži i zima postepeno prelazi u proljeće. Predstavlja vrijeme kada je Boginja ponovno rađa božansko djete Sunce, koji će biti i dijete i na kraju ljubavnik i otac djeteta u sljedećem ciklusu. Zimski solsticij za pagane je vrijeme zabave i razmjene darova i izvorni praznik koji su kršćanske religije izmjenile u Božić, čak i do rođenja djeteta (većina teologa koji su proveli vrijeme proučavajući rođenje Isusa priznju on je rođen u martu ili aprilu, a ne na dan Božića sa standardnog kalendara - premješten je do tog datuma kako bi se pagani odrekli svojih starih načina, te kako bi im se dozvolili njihovi praznici tokom širenja kršćanstva). Tradicionalni ukrasi su badnjak, najčešće od hrasta, te kombinacija imele i božikovine(što je krišćanstvo takođe preuzelo).

Imbolc 2.Februar

Imbolc, takođe se naziva Candlemas, slavi buđenje zemlje i rastuću moć Sunca. Imbolc obilježava oporavak Boginje nakon rođenja Boga. Toplina snage Boga oplođava zemlju i tako se javljaju najraniji počeci proljeća. Često, Božica se štuje u svom aspektu kao Djevica Svjetlosti i njen oltar se kiti sa visibabama, vjesnicima proljeća. Ovo je sabat pročišćavanja, festival svjetla i plodnosti. Ovo je takođe tradicionalno vrijeme za inicijaciju u koven i ritual samoinicijacije.

Ostara 21.Mart

Ostara varira između 20-23 marta u zavisnosti od datuma na koji pada ravnodnevnica astronomski. Boginja prekriva zemlju plodnošću, budi je iz sna, a Bog raste i polako dostiže zrelost. Sati dana i noći su jednaki, i svjetlost polako prevladava tamu. Ovo je period početaka, aktivnosti, novih čarolija, obnove i sađenja vrtova. Proljeće počinje. Uživa se u prvom cvjeću i zahvaljuje se Bogu i Boginji na povratku sretnijeg perioda. Ostara je jedan od šarenijih praznika. Gozbe i druženja su bitni, kao i proslava vraćanja boja u prirodu.

Beltane 1.Maj

Majsko veče, 30.april - 1.maj. Jedan od najvažnijih praznika, pored Samhaina. Beltane je veliki obred plodnosti i života, počinje u sumrak 30.aprila i nastavlja se do zore 1.maja. Predstavlja sjedinjenje Boga i Boginje, te začeće Sunca. Često je prisutna vatra koju je poželjno preskočiti za sreću i vlastitu plodnost. Hrana, piće i ljubav su predviđeni za večernje sate. Beltane je vrijeme mnogih brakova(handfastings) u paganskoj zajednici. Odjeća je uglavnom opcionalna, i uglavnom je senzualna i šarena. Vjeruje se da će dijete začeto na taj dan posjedovati veliku moć i znanje te da će biti zdravije.

Litha 21.Juni

Litha varira između 20-23 juna u zavisnosti od datuma na koji pada dugodnevnica astronomski. Održava se na najduži dan u godini i predstavlja proslavu trijumfa svjetlosti nad tamom i ljepote koju svjetlost donosi u život. Ruže i šareno cvijeće se stavljaju na oltar i nose na sebi. Nosi se odjeća veselih boja. Hrana na gozbama uključuje medenjake i kukuruzni hljeb. Ovaj dan predstavlja savršeno vrijeme za magiju svih vrsta.

Lughnassadh 1.August

Veliki kukuruzni ritual koji se takođe naziva i Lammas. Ovo je velika proslava berbe i misterije prirode. Uključuje mnogo slavlja i plesa, iako je malo ozbiljniji od ostalih praznika. Neki pagani slave ovaj dan tako što peku hljeb i kolače za nadolazeću zimu bez ikakvih rituala osim blagosiljanja pripremljene hrane. Pagani to vide kao vrijeme kada Bog gubi svoju snagu kako Sunce odlazi južnije svaki dan, a noći postaju duže. Kako ljeto prolazi, pamti se toplinu i hrana koja se jede.

Mabon 21.Septembar

Mabon varira između 20-23 septembra u zavisnosti od datuma na koji pada ravnodnevnica astronomski. Dan i noć su ponovo jednaki. Snaga Sunca postepeno opada sve do zimske kratkodnevnice. Kako se sjene produžavaju, pagani vide tamnije lica Boga i Boginje. Ovaj obred daje počast minulim vremenima i približavanju zimi.

Samhain 31.Oktobar

Na Samhain, se oprašta s Bogom, iako se sprema ponovno roditi u Yule-u. Ovo je veliki Sabbat, također poznat kao Dan Mrtvih. To je bilo vrijeme kada su životinje klale da bi se osigurala hrana tokom cijele zime. Bog takođe umire da bi da se osigurla naša egzistencija. Ovo je vrijeme razmišljanja i mirenja sa jednom stvari u životu nad kojim nemamo kontrolu - smrti. Vjeruje se da je na ovu noć veo između fizičkog i duhovnog svijeta najtanji. To je vrijeme za otvaranje prolaza između svijetova te magičnog rada sa njima. Samhain je tmuran praznik. Nosi se tamna odjeća i misli na mrtve. Kaže se da u ovom periodu oni sa nekromanskim talentima mogu razgovarati sa mrtvima. Predstavlja period završetaka odnosa i loših situacija, ali i vrijeme kada se može vidjeti tračak nade u budućnosti. Ovaj sabat u suštini predstavlja vrijeme sjećanja naših predaka i svih onih koji su bili prije nas.


Mist: komentar modifikovan dana: Thu Sep 06, 2012 1:11 pm; prepravljeno ukupno 4 puta
Na vrh Go down
Vidi profil korisnika http://paganizam.wordpress.com/
Mist
Admin


Broj komentara : 332
Join date : 2008-08-14
Age : 24
Mjesto : Sarajevo

KomentarNaslov komentara: Re: Vjesticije kolo godine   Wed May 20, 2009 7:13 pm

Glavni se blagdani nazivaju Sabatima. Njih je četiri, te se između njih datumski pojavljuju spomenuti manji blagdani. Blagdani su, u skladu sa prirodom, podijeljeni na ekvinocije i solsticije, pošto su stari pogani slavili nova doba s obzirom na promjene u prirodi koje su zamijećivali, kako su se vremena mijenjala.

Božica rađa sina, Boga, na blagdan Yule. Yule (iliti Božić) je također i zimski solsticij. To je vrijeme najvećeg mraka na zemlji, odnosno, to je doba kada je dan najkraći u cijeloj godini. S obzirom da je po poganskom vjerovanju Bog koga je rodila Božica, sunce, odnosno Bog sunca - smatra se da se na taj dan i sunce ponovno rađa. Božica mukom prolazi kroz zimsko doba svoga konačnog porođaja te se nakon toga odmara. Tada se pale svijeće i sva druga dostupna svjetla, u znak slavljenja rođenja Boga. Ovaj blagdan obično se slavi oko 21. prosinca.

U današnje doba taj je dan isto tako i podsjetnik na ponovno rođenje koje uvijek slijedi iza smrti. To je vrijeme kada se zahvaljuje Bogovima što su nam dali snage i proveli nas kroz mrak zime koji je prisutan. Gledamo sa zahvalnošću na naša stara postignuća,

Nakon Yula, po kalendaru slijedi Imbolc, slavljen kalendarski 2. veljače. U engleskoj literaturi često je spominjan i kao "feast of Brighid", prema keltskoj Boginji liječenja, poezije i kovača, te vatre - koja se naziva Brighid. Na ovaj se blagdan slavi nadolazeće proljeće. Božica se oporavila od rođenja. Svjetlost mladoga Boga sunca probija se i postaje sve jača, a samim time i dani sve duži. Ovaj se blagdan također naziva još i svetkovinom baklji ,Oimelc, te Lupercalia.

Ime "Imbolc" u prijevodu znači "u mlijeku", jer se u to doba kod trudnih ovci, počinje stvarati mlijeko za mladunčad, te na taj način seljaci uvijek znaju kada nadolazi proljeće.

Ovo je doba dobro za promišljanje o našim budućim željama i planovima, koje ćemo ostvariti. Molimo Bogove da nam daju snage da to i učinimo. Boje ovoga blagdana su zelena, bijela i narančasta, a biljke specifične za ovaj dan su svi vijesnici proljeća.

Potom slijedi Ostara (iliti Uskrs), odnosno prvi dan "pravoga" proljeća, koji se slavi 21-og ožujka. To je također i proljetna ravnodnevnica (poznat također kao vernalni ekvinocij), vrijeme kada je sunce na svojoj najsjevernijoj točci... Na ovaj dan priroda se budi i svjetlost počinje nadjačavati tamu, jer su sada konačno dani jednako dugi kao i noći. Božica je sada u naponu snaga, te blagoslivlja zemlju, podarujući joj plodnost. Snaga mladoga Boga sunca sve više raste i jača. To je dan kada se u biti slavi Božica plodnosti, čije je ime prema sjevernjačkoj mitologiji, Ostara.

Ovaj blagdan simboliziraju jaja raznih životinja te mladi zečevi, kao i drugi simboli plodnosti i ponovnog života u prirodi, nakon dugog razdoblja zime. Boje Ostare kao blagdana su zelena i žuta, a biljke: violete, irisi te sve drugo voće i proljetno cvijeće u cvatu.

Nakon Ostare, slijedi Beltane, poznata i kao May Day, blagdan koji se slavi 1. svibnja. U ovo doba mladi Bog dostiže svoju punu snagu te postaje muškarac. Zaljubljuje se u Božicu, koja mu se podaje, te ona ponovno ostaje trudna. Na ovaj se dan slave muški i ženski pol u prirodi, te njihovo zajedništvo i ujedinjenje. Život se obnavlja, sve vrvi od životne energije i snage, a životinje u prirodi u ovo se doba pare.

Na ovaj se dan pale velika svjetla, tj. baklje u čast Boga plodnosti Belenosa. Isto tako, na velike se drvene kolce vješaju raznobojne duge trake, koje vijore na vjetru. Kolci simboliziraju falus, muški pol u prirodi, a trake ženstvenost, ženski pol.

Cvijeće i bilje, koje je u proljeće posađeno, sada pupa. Bilje specifično za ovaj blagdanski dan jest općenito svo cvijeće koje u ovo doba pupa, a pogotovo ruža i ljiljan te razne trave. Boje ovoga blagdana su zelena, plava, žuta i blago ružičasta. Zanimljivost vezana uz ovaj blagdanski dan jest ta da su stari poganski narodi smatrali kako će djeca začeta na ovaj dan, imati posebne moći i biti veoma osobita i nadarena.

Midsummer, odnosno Litha, blagdan je koji slijedi nakon Beltanea. To je ljetni solsticij. Slavi se 21. lipnja, na prvi dan ljeta. Ovo je doba kada su priroda, njena plodnost i snaga na svome apsolutnome vrhuncu i samim time kraju, pošto iza ovoga razdoblja ciklus lagano ponovno kreće "silaznom" putanjom. Priroda je okupana u plodnosti Boga i Božice. Ovo je doba pogodno za magijske rituale gotovo svake vrste.

Na taj se dan slavi festival nazivan "Feast of Faery". Isto tako, ovo doba trebali bi iskoristiti zagledavši se u sebe te vidjeti kako smo iskoristili svoje potencijale i obavili i ostvarili predhodne planove i htijenja.

Lavanda, kamilica, ruže, ljiljani te ivančice, cvijeće su ove blagdanske svečanosti. A boje koje ga obilježavaju su plava, zelena i žuta.

Lughnasadh, Lammas- je slijedeći po redu blagdan, a pada na 1. kolovoza. To je svečanost povodom prve žetve, tj. svečanost Boga Lugha - Boga Sunca prema keltskoj mitologiji.
Biljke su dale svoje dozrele plodove. I na taj način, ispustivši na tlo svoje sjeme, ponovno počinje prirodni ciklus. Kako u prirodi nestaje snage, tako slabi i Bog sunca. Tama ponovno preuzima vladavinu i Božica s tugom shvaća da njena ljubav, Rogati Bog polako umire. Pa ipak, on živi i dalje u njoj kao plod njihove ljubavi.

Ovo je vrijeme kada trebamo zahvaliti Bogovima prirode na žetvi i sjetvi, te vrijeme kada slavimo snagu i zdravlje. Na taj se dan također slave i Bogovi zrnja- Demeter i Ceres.

Boje ove svečanosti su žuta, smeđa, zelena i narančasta. A biljke koje ju obilježavaju su: suncokreti, bobice i općenito, plodovi sabrani u žetvi.

Mabon ili jesenji ekvinocij, blagdan je koji se obično slavi na 21. rujna, a obilježava kraj žetve. Ovo je vrijeme kada se Bog priprema za svoju skoru smrt te se oprašta od svoga fizičkog i psihičkog tijela, znajući da će jednoga dana, s ponovnim početkom ciklusa, biti ponovno rođen.Dan i noć sada su ponovno jednako dugi. Ovo je isto tako i doba zahvalnosti, meditacije te evaluacije postignutog kroz plodno razdoblje. Slijedi priprema za mračno doba godine.

Ovaj blagdan obilježavaju lješnjaci, orasi, kukuruz, hrast te šišarke s borova drveta. Boje Mabona su narančasta, tamno crvena, žuta i smeđa.

Nakon Mabona, slijedi Samhain te je njime sam prirodni ciklus završen, odnosno počinje iznova.

Samhain je nova godina poganskoga kalendara, a slavi se 31. listopada.

U američkoj kulturi ovaj je blagdan poznat i pod nazivom "Halloween", odnosno "Noć vještica". U kršćanskome kalendaru ovaj se blagdan slavi na gotovo isti datum te ga se naziva "Svi sveti" ili "Sisvete".

Samhain obilježava dan kada je granica između svijeta mrtvih (svijet sjena) i svijeta živih, najtanja. Na taj dan pogani slave i štuju svoje pretke, odnosno to je vrijeme zamišljanja nad svojim korjenima te zahvaljivanja svojim mrtvim predcima...općenito doba refleksije nad vlastitim životom. Bog sunca je napustio Božicu, te otišao u podzemni svijet. Slijedi doba zime i mraka.




Bilje i drveće koje je specifično za ovaj dan jest: bundeva, kadulja, krizantema, hrast, jabuke, te sve vrste oraha i oraščića. Boje:narančasta.
Na vrh Go down
Vidi profil korisnika http://paganizam.wordpress.com/
Mist
Admin


Broj komentara : 332
Join date : 2008-08-14
Age : 24
Mjesto : Sarajevo

KomentarNaslov komentara: Re: Vjesticije kolo godine   Wed May 20, 2009 7:15 pm

Samahin je najdraži blagdan u mnogih pagana. Tamna polovica godine započinje na ovu noć. Ovaj je praznik vještičja Nova godina, kao i treći i posljednji festival berbe i žetve u kolu godine.
Tradicionalno, Samahin je mesni praznik. Ovo je vrijeme kada se goveda i ostala stoka pripremaju za hranu u nadolazećim zimskim mjesecima.


Samahin je ujedno i posljednja proslava prije početka zime. Neobično jake zime i kasni dolazak proljeća ugrožavali su živote naših predaka, a oni nisu imali mogućnost da predvide temperament godišnjeg doba. Morali su se pouzdati u preporod prirode, u mitove i priče tog teškog razdoblja poteškoća i briga. Nada i obećanje u reinkarnaciju (njih samih kao i prirode) bio je melem koji je liječio psihičku nesigurnost naspram budućnosti.

Smatra se da je u noći Samahina veo između svijeta živih i svijeta mrtvih najtanja. Ovo je dan mrtvih za moderne pagane isto kao što je u davnoj prošlosti bio za Kelte, Egipćane, drevne Meksikance, noć prisjećanja na pokojne bližnje i štovane pretke.
Nitko od nas ne zna što će se dogoditi nakon smrti (pod pretpostavkom da imamo trajnu dušu). Samahin je vrijeme pronicanja i slavlja tamnih misterija pagana samih i svijeta prirode, reflekcija u spasenje Božice starice i Boga podzemlja.

Samahin je također poznat po nazivu „Noć vještica”, „Noć svih svetih”, „Noć mrtvih”, „Treća žetva” i „Keltička nova godina”.

KORESPONDIRANJE

Simbolizam: Treća žetva, mudrost Božice starice, smrt Boga, reflekcija na Kolo godine, nova godina, reinkarnacija, skriveni/tamni misteriji, preporod nakon smrti.

Hrana: bijela repa, jabuke, lješnjaci, govedina, svinjetina, perad, kruh od gingera

Napici: medovina, jabukovača, začinjena pića, začinjeno vino

Bilje: angelika, vučjak (mali čičak), mačja metvica, menta (Menta pulegium), suncokret, kadulja - žalfija, divlji ginseng, pelin, estragon - tarkanj

Cvijeće: Neven, krisenteme,

Drveće: akacija, jabuka, čempres, lješnjak,

Incensi i ulja: cedar, bor, klinčić, smola, korijandar, eukaliptus, mirta, tamjan, pelin, patchouli, pepermint, bosiljak, sandalovina, vertivija, mahovina

Boje: Crna, smeđa, narančasta

Kamenje: amber, krvavi kamen, karneol, bistri kvarc, diamant, granit, zlato, hematit, jaspis, mramor, opsidijan, opal, safir, rubin, čelik

Životinje: jelen, šakal, mačka, šišmiš, škorpion, ovan, vrana

Mistična bića: Goblini, Harpies - Merlinova sova

Bogovi: Bog podzemlja, Am-Heh (egipatski), Anubis (egipatski), Arawn (velški), Cernunnos (keltski), Dis (rimski), Had (grčki), Heimdahl (norveški), Herne (engleski), rogati Bog (europski), Kronos (grčki), Loki (norveški), Nefertum (egipatski), Odin (norveški), Osiris (egipatski), Pluto (grčko-rimski)


Božice: Božica strica i Božica podzemlja, Arachne (grčka) Aradia (talijanska) Badb (irska), Cerridwen (velška), Eris (grčka), Fortuna (rimska), Freya (norveška), Hecate (grčka), Morrigan (keltska), Rhiannon (velška)

Dekoracije: jesensko lišće, jabuke, tikve, kukuruz, lješnjaci, sjemenke

Tradicionalne aktivnosti: divinacija, sušenje bilja za zimu, slavljenje i molitva božanstvima za nadolazeći mrak, vještičja kugla

Čarolije/ritualni rad: astralna projekcija, prizivanje prošlih života, misterija tamnog mjeseca, proricanje, zaštita, unutarnji rad, bistrenje zapreka, tranzicija, koluminacija, transformacija, rješavanje loših navika, štetnih odnosa i veza, bolesti, neuspjeha i siromaštva, sve što ne želite povesti u novu godinu!

Noć vještica

Noć vještica tradicionalno je slavljena 1.studenog. I popularne/moderne tradicije se sjećaju da je noć važnija od dana samog, no one se usredotočuju na 31.listopad s početkom zalaska sunca. Čini se da teže prema velikom Keltičkom prazniku - proslavi Nove godine. Nije da samo Kelti slave ovaj dan, zapravo iznenađujuće je koliko antičkih i nepovezanih kultura (Egipat, Meksiko) slave ovaj festival mrtvih. Većina modernih tradicija pagana slijedi običaje britanskih otoka. Samahin nije samo kraj jeseni, važno je također što označava kraj stare godine i početak nove.

U starim se kulturama vjerovalo da se na ovaj dan mrtvi, ako žele, mogu vratiti u zemlju živih za vrijeme noći i slaviti sa svojom obitelji, plemenom ili klanom. Put se mrtvima označavao svijećama da bi se znali vratiti kući. Na posebnim se mjestima ostavljala hrana za one koji su te godine preminuli.

Ovo je također noć za tehnike divinacije i proricanja budućnosti. Razlog toga proizlazi iz Keltičkog pogleda naspram vremena. U modernim kulturama koje koriste linarni koncept vremena, novogodišnja večer je početna polaznica miljama udaljeni put od preporoda do ponovne smrti. Tko ova noć označava točku izvan vremena, gdje prirodni se poredak svemira vrača unatrag u prvotni kaos i priprema put prema novom poretku. Samahin je noć koja postoji izvan vremena i teži sagledavanju svih ostalih oblika vremena. U ovoj noći najbolje uspjevaju tehnike čitanja budućnosti putem tarota, kugle, čaja.
Na vrh Go down
Vidi profil korisnika http://paganizam.wordpress.com/
Gea



Broj komentara : 17
Join date : 2009-08-25
Age : 27

KomentarNaslov komentara: Re: Vjesticije kolo godine   Mon Aug 31, 2009 2:11 am

imam i ja tu knjigu Very Happy zbilja je dobra i dobro objašnjava
Na vrh Go down
Vidi profil korisnika
Aurora



Broj komentara : 5
Join date : 2009-08-25
Age : 29
Mjesto : Split

KomentarNaslov komentara: Re: Vjesticije kolo godine   Tue Sep 01, 2009 5:02 pm

jučer sam nabavila knjigu od bucklanda "vještičje umijeće". buckland je priznat i poznat,svi znamo za njega.. al on npr za Yule kaže da se koriste svijeće drugih boja i dosta drugačije piše o svim blagdanima. Sad,kome vjerovat. To je glavni problem kad vas nema tko voditi pravim i provjerenim putem..ali ja ću radije vjerovat bucklandu nego v.faust
Na vrh Go down
Vidi profil korisnika
Shadow Vanskelig



Broj komentara : 148
Join date : 2011-10-14
Age : 19

KomentarNaslov komentara: Re: Vjesticije kolo godine   Sat Oct 15, 2011 12:24 am

A gle. Ja na to gledam ovako. Buckland (ako se tako piše) živi di? U Americi ili di ve, Engleskoj. Tamo su posve drugačiji običaji nego kod nas na Balkanu. pročitala sam Vikttorijinu Knjigu sjenki i odlična je, to je prva knjiga o wicci koju sam pročitala ( u fazi sam naganjanja knjiga iste ili barem slične tematike po gradskoj knjižnici).

Tamo su drugačiji običaji. Vjerujem da se u njegovom kraju to radi na taj način. odakle god da je. A Viktorija je pisala o Balkanu, kod nas su običaji koji se ne mogu uspoređivati s običajima npr. Amerike ili, da ne kaže, Azije ili Australije. Svugdje ima razlika. Ono što je glavno da se apsolutno svi slažo oko broja i vremena u kojem se održavaju blagdani. A sad, kako tko koji blagdan objašnjava i tumači, to je individualno, na temelju tradicije prostora na kojem je ta osoba odrasla i stekla prva magijska znjana. Tako da, iskreno, ja više vjerujem Blakanskim spisateljima jer oni pišu o ovdašnjim običajima. Lako meni za svijet, kad ni svoje običaje ne znam kako treba Wink
Na vrh Go down
Vidi profil korisnika http://citacica.blog.hr/
Mist
Admin


Broj komentara : 332
Join date : 2008-08-14
Age : 24
Mjesto : Sarajevo

KomentarNaslov komentara: Re: Vjesticije kolo godine   Sat Oct 15, 2011 10:54 am

Shadow Vanskelig (citat):
A gle. Ja na to gledam ovako. Buckland (ako se tako piše) živi di? U Americi ili di ve, Engleskoj. Tamo su posve drugačiji običaji nego kod nas na Balkanu. pročitala sam Vikttorijinu Knjigu sjenki i odlična je, to je prva knjiga o wicci koju sam pročitala ( u fazi sam naganjanja knjiga iste ili barem slične tematike po gradskoj knjižnici).

Tamo su drugačiji običaji. Vjerujem da se u njegovom kraju to radi na taj način. odakle god da je. A Viktorija je pisala o Balkanu, kod nas su običaji koji se ne mogu uspoređivati s običajima npr. Amerike ili, da ne kaže, Azije ili Australije. Svugdje ima razlika. Ono što je glavno da se apsolutno svi slažo oko broja i vremena u kojem se održavaju blagdani. A sad, kako tko koji blagdan objašnjava i tumači, to je individualno, na temelju tradicije prostora na kojem je ta osoba odrasla i stekla prva magijska znjana. Tako da, iskreno, ja više vjerujem Blakanskim spisateljima jer oni pišu o ovdašnjim običajima. Lako meni za svijet, kad ni svoje običaje ne znam kako treba Wink

Mislim da je problem u tome što je literatura američkih i engleskih pisaca više rasprostranjena.
Na vrh Go down
Vidi profil korisnika http://paganizam.wordpress.com/
mayanada



Broj komentara : 5
Join date : 2012-04-18

KomentarNaslov komentara: Re: Vjesticije kolo godine   Wed Jul 11, 2012 10:31 pm

mislim da se trebamo drzati mjesta gdje zivimo.

Mist je napisala o praznicima koje mi u Njemackoj drzimo i stima sve.

ljubav i svijetlo

Razz
Na vrh Go down
Vidi profil korisnika
Aradia



Broj komentara : 106
Join date : 2012-09-27
Mjesto : Bihać

KomentarNaslov komentara: Re: Vjesticije kolo godine   Sun Sep 30, 2012 9:58 pm

Tokom vjesticijeg kalendara, za vrijeme sabata, skupljaju se grupe i klanovi provodeci svoje rituale u skladu s ciklusima Mjeseca i Sunca. Gradi se jednostavan oltar koji je centar oko koga se skuplja energija Zemlje. Postize se bliskost sa duhovima predaka a klan u znak zahvalnosti postuje njihova bozanstva i cetiri elementa prirode. Svaki sabat ima svoje mjesto u ciklusu zemlje. Kolo godine nije samo mijenjanje godisnji doba vec je rijec o energiji koja utice na sve nas. Tek shvacajuci tokove te energije mzemo postici sklad zivota.


Prva svetkovina kola godine je 31. oktombra i nosi naziv Samhain. To je noc kada je najlaksi kontakt izmedju ljudi i duhova, ujedino i noc kada se dogadjaju nezgode. Ova svetkovina oznacava sluzbeni kraj ljeta i pocetak zime.
Druga svetkovina slavi se 21.decembra, za vrijeme najduze noci u godini. To je vrijeme gozbi i veselja, kada se kiti kuca i drvce koje simbolizira ocuvanje zivotne sile.
Dana 2.februara slavi se Felmbolc. Svijecnica.Sunce ponovo dobiva na snazi a svijece se pale kao simbol ponovnog budjenja kao i zbog toga da potpomogne Suncu u njegovom putovanju. Ovo je doba godine za duhovni preprod pojedinca.
Proljetnji ekvinocij slavi se 21. marta, kad su noc i dan jednako dugi, bilje i drvece ubrzano raste a zivotinje dobivaju mladuncad.
Beltane ili Valpurgina noc slavi se u noci s 30. aprila na 1.maj. Vrijeme postaje toplije i drvece cvijeta. Ovo je magicno vrijeme velike moci. Vjestice plesu oko majskog stupa ukraseng vrpcama slaveci pripreme Boginje za njeno vjencanje s Rogatim Bogom.
Pocetak ljeta, 21.juni je vrijeme obilja i bogastva zivota. Na najduzi dan u godini ljudi se s veseljem pripremaju za nadolazece bogato doba godine.
Praznik Lughnasadh ili Lammas slavi se 31.juli za vrijeme obilja i bogastva zivota.Na zetvenoj svecanosti prave se i jedu svecani kruscici u obliku snopova psenice slaveci dobar urod. Ovo je ujedino i svecanost vatre.
Posljednji u nizu praznika u vjesticijem kalendaru kola godine je jesenji ekvinocij, 23. septembra, kada su noc i dan ponovo jednako dugi. Slavi se bogati urod i svi darovi zemlje koji ce omoguciti laksi zivot u siromasnom zimskom periodu.

Zimski solsticij, Yule

Ovo je vrijeme kada je dan najkraci a noc najduza, hladno doba. Medjutim, ovo je i sretno vrijeme jer se kotac godine okrece prema svjetlosti pa je stoga ovo vrijeme svetkovine svjetlosti, vrijeme kada zavrsava stara godina. Boginja poradja Boga, Dijete Obecanja, koji se radja svaki put s ponovnim vracanjem Sunca. Ovo je vrijeme svetkovine obitelji, vrijeme mira i ljubavi i pozitivne energije. Ova vjesticija svetkovina uvelike ima slicnosti sa krscanskim slavljenjem Bozica. Kuca se kiti zelenilom, daju se pokloni clanovima porodice, kiti se drvce...

Imbolc

Ovo je svetkovina koja se slavi drugog dana drugog mjeseca. Ima jos nekoliko naziva poput Imbolg, Oimelc, Svijecnica, Errach. To je vrijeme svjetlosti, kada se mladi bog Sunce budi i dobiva na snazi. Vrijeme je da zima bude protjerana, Ispod snijega javljaju se prvi znakvi zivota, sjeme pocinje da klija, ukazuju se prvi zaceci pupova. Zivot se bori i probija ispod smrznute zemlje. Ovo je festival irske boginje Brigid. Vjestice pale svijece da otjeraju zimsku tamu i zapocnu s proljetnjim ciscenjem.

Proljetnji ekvinocij, Eostre

Proljetnji ekvinocij naziva se jos i Eostre ili Ostara a slavi se 21. marta. Kolicina svjetlosti i tame sada je savrseno izbalansirana. Mladi bog je u naponu svoje snage, a Boginja je u svom aspektu Djeve. Ovo je svecanost vatre, svjetlosti i plodnosti posvecena saksonskom bogu proljeca Ostari odnosno Eostari. Boje se jaja koja su simbol zivota. Ovo je vrijeme za magiju kojom cemo ukloniti sve nepravilnosti iz nasih zivota.

Beltane

Poznat je i kao Prvi maj, Beltine, Beltaine, Bealtaine, Bealltainn, Samradh, Cetsamain, Cyntefun, Valpurgina noc.Festical vatre i plodnosti.U kolu godine stoji nasuprot Samhainu. Obiljezava transformaciju Boginje od djevojke do majke, ulazak u plodnost, odnosno prelazak iz prve polovine godine u drugu polovinu. Predstavlja sjedinjenje Boginje i Rogatog Boga, razmnozavanje zivotinja, oplodjivanje biljaka. U noci 30. aprila na 1. maj, za vrijeme Beltanske noci pale se krijesovi, procesije nose upaljene baklje, vjestice se skupljaju na svojim sastajalistima.Cailleach Beara ove noci pretvara se u kamen i nece se vratiti u normalno oblicje sve do Samhaina. Ovo je doba Bela, Baala, Belenosa odnosno Valpurge u ciju se cast pale krijesovi. U Skotskoj su postojale Baalisove zrtve koje su se prinosile da bi se osigurala dobra godina. Paprat koja se skuplja u ponoc 1. maja sluzi za zastitu od zlih uticaja i za otkrivanje skrivenog blaga. Nekad se bijeli glog smi brati sami na 1.maj. Ruza koja se posadi ovog dana ponovno ce cvjetati u jesen. Ovo je dan rituala plodnosti i vesele svetkovine, obnavljanje seksualnosti i bacanja ljubavnih carolija. Izradjuju se kosare pune cvijeca i nose vjencici od cvijeca i odijeva se zelena odjeca, vjestice gole plesu oko usjeva ili jasu metle kroz polja da bi sigurale njihovu plodnost. Ostavljaju se pokloni vilama. Odaje se pocast kucnim bozanstvima. Ovo je doba svetkovine kraljice Beltane, Lune, Guinevere, Zelenog Covjeka, Cernunnosa i Pana. Biljke koje se vezuju za ovaj dan su bijeli glog, hrast, jarebika i neven. Zivotinje;zec i koza.
U jutro prvog maja treba posmatrati izlazak Sunca i umiti lice u jutarnoj rosi jer na ovo jutro ona ima magicna svojstva i osigurava ljepotu. Treba meditirati uz izvore jer oni daju zivotno vazna svojstva i kvalitete koje samo takva mjesta imaju i u kojima se odrazava Boginja. Bere se cvijet bijelog gloga. Majski stup je falusni simbol dok vrpce koje se spustaju sa njega imaju simbliku zene. Oni zajedno, jednako kao i plesanje oko stupa imaju odredjenu erotsku simboliku kao i simboliku Boginje koja povezuje sve krajnosti i koja povezuje spolove. Djeca zaceta na ovaj dan mazivaju se "robinovi sinovi" jer njihovo porijeklo nije posve sigurno, odnosno ne zna se tacno ko su im ocevi.

Litha-ljetnji solsticij

Ovo je vrijeme kada je sunce u naponu svoje snage.Apolon radi mjesto Dioniziju, Oziris Setu, Baal Motu, Hrastov Kralj Svetom Kralju, Sir Gawain Zelenom Vitezu a Mracnog Boga mijenja Bog Svjetlosti. Ovo je festival vatre u kojemu je Rogati Bog na vrhuncu svoje snage kao Kralj Ljeta okrunjen ruzama. Svetkovina je to Boginje Ljubavi i Smrti koja je spremna za sjedinjavanje s Bogom.Vrijeme je kada je sve u cvatu, vrijeme izmedju sadjenja i zetve. Tacan datum ovog festivala varira ovisno o polozaju sunca od dvadesetog do dvadeset i treceg juna. Ovaj festival druidi su nazivali Alban Hefin, Kelti i vjestice ga nazivaju Litha, Azteci Festival sunca.Ovo je vrijeme Rogatog Boga, Kralja Hrasta, Boga Sunca, Baldura, Marsa, Nergala.
Boginja je predstavljena kao ljetnja mladenka, Majka Priroda, Afrodita, boginja-nimfa ljeta, Astarte/Anatha, Boginja Ljubavi i Smrti i Vesta, za koju se pale vatre.
Litha je svetkovina obilja, plodnosti, raznolikosti, ljepote prirode.Vrijeme je to za jake carolije i muske rituale, obracanje duhovima prirode a sve te rituale najbolje je raditi u sumrak. Slavi se uz vatre, pjesme i gozbu, cijele noci gore svijece i procesije hodaju s upaljenim bakljama. Nose se krune od cvijeca i plese oko vatre. Oltar se ukrasava cvijecem i svijecama a rituali se odvijaju u poljima. Pije se medovina i peku kolaci od meda ili kukuruzni kruh s medom i maslacem. Koriste se svi falusni instrumenti, macevi, palice, athame i biljke poput ruza, vrijesak, hmelj... Hmelj je simbol ove svetkovine. Pruska posluga imala je obicaj brati hmelj za ovaj dan i vjesati u kuci po jednu biljku za svakog clana porodice. Vjerovalo se da se ako biljka ne procvjeta taj clan uskoro oboljeti i umrijeti. Biljka bi se vezivala u snopic i stavljala u jasle gdje ce za vrijeme zetve biti stavljene zitarice. Taj snop hmelja predstavljao je boginju Kupolu kojoj su se seljaci molili za dobru zetvu. Tu je takodjer i imela koju su Kelti, druidi i Skandinavci skupljali u ovo doba. Bijeli cvjetovi bazge simbol su Boginje i koriste se zajedno s crvenom kaduljom u ljubavnim carolijama. Vatre koje se pale u ovo doba godine predstavljuju nebesku vatru. Koriste se svijece svjetlih i pastelinih boja, zute i zlatne.Vatre se pale za zdravlje, plodnost, ljubav kao zrtva i za duhovno prociscenje.Radi se o drevnoj tradiciji Evrope.Vatre se pale na povisenim mjestima i loze sa hrastovim drvetom.Ta vatra bi trebala otjerati zmaja koji uzrokuje bolesti. Pepeo vatre koristi se u carolijama za plodnost. U nekim dijelovima Engleske ove se vatre kriste i za blagoslov jabuka. U nekim krajevima Njemacke mladi skacu sto mogu vise preko vatre da bi lan narastao tako visoko koliko mogu skociti. Pale se vatrena kola koja se zatim koturaju prema vodi, simbolizirajuci putanju sunca. Ovo je vrijeme za carolije protiv povreda i loseg vremena.
Kraj rituala predstavlja ubistvo Kralja kojemu se tokom svetkovine odaju pocasti ali skonca proboden kopljem cime zavrsava njegova vladavina. Tom smrcu osigurava se plodnost usjeva i prezivljavanje naselja.

Lughnasadh ili Lammas

Ovo je svetkovina kraja jeseni u kojoj se slave zitarice i hrana od njih, vrijeme slavlja poslije teskog rada nakon koga se zanju njegovi plodnovi i pune hambari i kada se sjeca sigurnost da nece biti nedostatka hrane za vrijeme ostrih zima. Festival je to smrti i ponovnog rodjenja. Oznacava ga smrt kukuruznog duha koji se zrtvuje ljudima da bi mogli prezivjeti. Festival pocinje kosenjem zitarica pomocu srpa u obliku polumjeseca i taj ritual predstavlja kastraciju. U proslosti su znali ubijati neku vaznu musku osobu i njenom krvlju skropiti polja da bi se osigurala njihova plodnost. Takodjer ciscenje i mlacenje ljuske nekada je predstavljalo doslovnim mlacenjem neke osobe ili lutke koja ju je predstavljala. Lammas je magicno doba koje je u uskoj vezi s bogovima i duhovima zitarica koje osiguravaju plodnost zemlje i blagostanje zajednice. U mnogim zemljama prvo ubrano voce ili prve pobrane zitarice zrtvovane su bogovima ili vladarima ili duhovima predaka. U drevnoj Evropi spaljivane su kukuruzne lutke ispod brda od vapna da bi se u proljece iskopale iznikle klice.
U sjevernoj Evropi kraljica zetve predstavljena kao Ceres bila je krasno ojevena i okrunjena cvijecem i imala je snop zita ispod ruke a kosu u drugoj ruci. Nosili su je u veseloj svetkovini na kosnju a jednako tako sa kosnje. U nekim krajevima kraljica zetve je bila muskarac obucen u zensku haljinu i vozio se u kolima koja su vukli konji pokriveni bijelim plahtama. U nekim krajevima Europe kosac koji ucini zadnji zamah kod kosnje zvao se Sin Kukuruzne Majke. Bio bi vezan uz njen kip, pretucen i nosen kroz selo...

Jesenji ekvinocij-Mabon

Jesenji ekvinocij jos zvan i Mabon slavi se 21. septembra i to je doba kad su svjetlost i tama ponovo u ravnotezi, vrijeme je za zetvu usjeva i slavlje. Bog spava u utrobi Boginje cekajuci da bude ponovo rodjen. Vrijeme je keltskog boga Mabona, Sina Svjetlosti, sina boginje Modron. U ovom razdoblju slave se plodovi godisnjeg rada.Vjesticiji oltar je pun sezonskog voca, hrane od zitarica kojima se zahvaljuje za obilan urod.

Na vrh Go down
Vidi profil korisnika
Yamshid



Broj komentara : 49
Join date : 2012-09-16
Mjesto : Grad

KomentarNaslov komentara: Re: Vjesticije kolo godine   Thu Oct 04, 2012 11:21 am

Prema mom misljenju Velika Boginja vještica svoje izvorište ima u iranskoj religiji i mitologiji čija je civilizacija stara preko 7 tisuća godina. U iranskoj mitologiji se spominje Anahita, boginja vode, poznata je kao i Anahuri – ona koja pripada Ahuri.
Anahita znači neuprljan, čist i nevin i kao takve je božica vode, plodnosti i vegetacije. Njen kult je bio najači u zapadnom Iranu gdje se obožavala predočena kao Venera. Iako je imala brojne seksualne avanture nazivana je „Vječna Djevica“ ali i boginja rata, ljubavi i plodnosti.
Prema iranskoj mitologiji Anahita je Bezgrešna Djevica, majka boga Mitre.
Kršćani su kopirali ovo iransko učenje pa su Anahitu zamjenili Djevicom Marijom a Mitru Isusom. U iranskom mitu Mitra je rođen 25.decembra, simbol je Sunca, i nakon što je ubijen uskrsnuo je.
Pored nje bitno je spomenuti i Sepander Maz, Veliku boginju i čuvaricu Zemlje koja joj donosi plodnost.
Na vrh Go down
Vidi profil korisnika http://anzotika.forumbo.net/
Sponsored content




KomentarNaslov komentara: Re: Vjesticije kolo godine   Today at 11:14 pm

Na vrh Go down
 
Vjesticije kolo godine
Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Na vrh 
Stranica 1/1

Permissions in this forum:Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
arcanum :: Spiritualnost :: Osnovni pojmovi-
Idi na: